Glavni cilj istraživanja je analiza ekonomske strukture sektora međunarodno razmjenjivih proizvoda i usluga u Hrvatskoj ekonomiji. U radu se koriste podatci iz godišnjih financijskih izvještaja poslovnih subjekata za analizu doprinosa odabranih sektora ekonomskom rastu, zaposlenosti, investicijama i neto izvozu. Mikroekonomski podaci omogućuju detaljnu analizu pojedinih sektora uvažavajući pritom heterogenost varijabli. Posebna analitička pozornost je posvećena odnosu prerađivačke industrije (sekundarni) i proširenog uslužnog sektora (tercijarni i kvartarni), odnosno njegovih sastavnica turizma i računalnog programiranja. Rad propituje vertikalnu industrijsku politiku u Hrvatskoj, koja je često usmjerena na proizvodnju i turistički sektor kao perspektivne industrije. Rezultati upućuju na porast ekonomskog značaja uslužnog sektora prema većini pokazatelja, unutar kojega se po relativno većim stopama rasta ističu podsektori turizma i računalnog programiranja. Nalazi potvrđuju perspektivu „novih“ sektora, koji zbog rastuće globalizacije i digitalizacije imaju naglašeniju ulogu za budući ekonomski rast u Hrvatskoj i opravdavaju veći angažman nositelja ekonomske politike.